Gaussov zakon za magnetizam

Elektromagnetizam
Elektricitet Magnetizam
Elektrostatika Električni naboj Statički elektricitet Električno polje Provodnik Izolator Triboelektricitet Elektrostatičko pražnjenje Indukcija Coulombov zakon Gaussov zakon Električni fluks / potencijalna energija Električni dipolni moment Električna polarizacija
Magnetostatika Ampèrov zakon Magnetno polje Magnetizacija Magnetni fluks Biot-Savartov zakon Magnetni dipolni moment Gaussov zakon za magnetizam
Elektrodinamika Lorentzova sila Elektromagnetna indukcija Faradayev zakon Lenzov zakon Struja pomaka Maxwellove jednačine Elektromagnetno polje Elektromagnetno zračenje Maxwellov tenzor Poyntingov vektor Liénard–Wiechertov potencijal Jefimenkove jednačine Vrtložne struje Londonove jednačine
Električna mreža Električna struja Električni potencijal Napon Otpor Ohmov zakon Serijska kola Paralelna kola Istosmjerna struja Naizmjenična struja Elektromotorna sila Kapacitet Induktivnost Impedansa Rezonantne šupljine Talasovodi
Kovarijantna formulacija Elektromagnetni tenzor (tenzor napon-energija) Četiri-tok Elektromagnetni četiri-potencijal
Naučnici Ampère Coulomb Faraday Ohm Gauß Heaviside Henry Hertz Lorentz Maxwell Tesla Volta Weber Ørsted
p r u

U fizici, Gaussov zakon za magnetizam je jedna od četiri Maxwellove jednačine koje su u osnovi klasične elektrodinamike. Navodi da magnetno polje B ima divergenciju jednaku nuli,^[1] drugim riječima, da je to solenoidno vektorsko polje. To je ekvivalentno izjavi da magnetni monopoli ne postoje.^[2] Umjesto "magnetnih naboja", osnovni entitet za magnetizam je magnetni dipol. (Ako se ikada pronađu monopoli, zakon bi morao biti izmijenjen, kao što je objašnjeno u nastavku.)

Gaussov zakon za magnetizam može se napisati u dva oblika, diferencijalnom obliku i integralnom obliku. Ovi oblici su ekvivalentni zbog teoreme divergencije.

Naziv "Gaussov zakon za magnetizam"^[1] nije univerzalno korišten. Zakon se još naziva i "Nepostojanje slobodnih magnetnih polova ".^[2] Takođe se naziva "zahtjev transverzalnosti".^[3]

1. ^ ^{a b} Chow, Tai L. (2006). Electromagnetic Theory: A modern perspective. Jones and Bartlett. str. 134. ISBN 0-7637-3827-1.
2. ^ ^{a b} Jackson, John David (1999). Classical Electrodynamics (3rd izd.). Wiley. str. 237. ISBN 0-471-30932-X.
3. ^ Joannopoulos, John D.; Johnson, Steve G.; Winn, Joshua N.; Meade, Robert D. (2008). Photonic Crystals: Molding the Flow of Light (2nd izd.). Princeton University Press. str. 9. ISBN 978-0-691-12456-8.